1. Aleksandar Majstorović, Gradska uprava Banjaluka,
Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
Posljednjih nekoliko decenija, čovjek se sve više okreće prirodi i svom okruženju kao jednom od neiscrpnih izvora za usavšavanje svojih uređaja, o pogledu aerodinamike, hidrodinamike i sl. Kao jedan od takvih primjeraka može se navesti i termovizija. Poznato je da gmizavci, odnosno zmije svoj plijen uočavaju termovizijskim pogledom, što im omogućava lako hvatanje plijena i u otpunom mraku. Takođe neke vrste ptica grabljivica svoj plijen uočavaju pogledom sličnim termovizijskom, samo što se taj pogled manifestuje u ultraljubičastom spektru. Soko u letu uočava na travnatim površinama mrlje koje ostavljaju glodari ili manji sisari urinirajući oko svojih brloga. U ultraljubičastom spektru, mrlje koje ostavljaju životinje urinirajući, obilježene su kao žućkasto-zelene mrlje, tako da soko svoj pogled fiksira u unutrašnjost mrlja uočavajući i najmanje kretanje životinja. Iz ovih eksperimentalnih saznanja, čovjek je prikupio dragocjene informacije kojima su poboljšane mogućnosti u korištenju termovizijskih kamera.
Termovizijske kamere imaju veliku primjenu u: mašinstvu, građevinarstvu, elektronici, energetici, medicini, specijalizovanim policijskim i vojnim jedinicama, a u posljednje vrijeme i u vatrogasnim jedinicama.
Ključne reči :
Tematska oblast:
Maintenance of Engineering Systems and Occupational Safety Engineering
Datum:
02.03.2015.
