1. Zoran Najdanović, Barbados
MIKROKREDITIRANJE KAO FAKTOR RAZVOJA MALE PRIVREDE BIH
Sažetak: Utjecaj globalne gospodarske krize nakon sloma financijskog tržišta i tržišta nekretnina u Sjedinjenim američkom državama, ubrzo se reflektirao i na ostatak svijeta. Uz probleme pojedinih članica Evropske unije dugoročno nije za očekivati pomoć niti najsnažnijih zemalja Evropske unije koje pritišću problemi tih posrnulih članica. Bez dugoročnog stabilnog financijskog sustava nije niti moguće za očekivati razvoj domaće privrede, pogotovo ako znamo da je financijska industrija uvijek u potrazi za što većim profitima, tj. povratima na kapital, sklona unazaditi privrede zemalja u koje dolazi, financiranjem uvoza i trgovine robama u korist svoje domaće industrije, tj. zemlje iz koje dolazi.
Dakle, osnovni faktor razvoja domaće industrije i male privrede je stabilan i likvidan financijski sustav, koji je strateški usmjeren u financiranje proizvodnje, a ne potrošnje. Samu potrošnju dobro je financirati, tj. kreditirati, ali kada se radi o slučajevima kupovine roba i usluga domaćih proizvođača i pružatelja usluga. Na primjeru pojedinih tranzicijskih zemalja istražit ćemo posljedice prepuštanja velikog dijela financijskog sustava u ruke stranih vlasnika, kojima nije moguće uvjetovati koga će financirati, a time niti ostvarivati razvojne projekte pojedinih privrednih grana.
Unazad petnaestak godina veliki razvoj doživljava sektor mikrokreditiranja, koji se provodi, ovisno od države, pod sličnim organizacionim uslovima kao institucije štedno-kreditnog zadrugarstva, kreditne unije, mikrokreditne organizacije, fondacije i slično. Njihova primarna uloga u svijetu je borba protiv siromaštva, pristup financijskom tržištu onima kojima to inače nije moguće te samozapošljavanje stanovništva. Zbog utjecaja globalne ekonomske krize, potrebe za mikrofinanciranjem u posljednjih par godina postale su sve izraženije, čak i u zemljama razvijene Evrope, a ne samo u zemljama trećeg svijeta gdje je model mikrofinanciranja začet krajem sedamdesetih godina prošlog stoljeća.
Zbog navedenih činjenica Evropska komisija je pod pojmom mikrokredita definirala visinu iznosa mikrokredita koji ne smije prelaziti 25.000 eura prema jednom korisniku. Također su Evropska komisija (EC) i Evropska investicijska banka (EIB) putem Evropskog investicijskog fonda (EIF) podržale i financiraju razvoj mikrokreditiranja u svim članicama i kandidatima za Evropsku uniju.
Prema podacima Svjetske banke iz 2008. godine samo 18% punoljetnog stanovništva Bosne i Hercegovine ima pristup financijskom sektoru, dok ostatak stanovništva nema mogućnosti za financiranje bilo kakvog vlastitog poduzetničkog projekta. Osnovna uloga mikrokreditnih institucija je servisiranje cijele palete korisnika mikrokredita, od siromašnih ljudi, nezaposlenih, pa do malih i srednjih poduzetnika kojima trebaju fleksibilniji uvjeti i individualizirana usluga, tj. populacija koja je gospodarski aktivna ili se pokušava aktivirati, ali za koju banke nisu zainteresirane.
U radu ćemo prikazati rezultate primarnog istraživanja provedenog na cjelokupnom teritoriju Bosne i Hercegovine, na reprezentativnom uzorku od 1152 ispitanika koji nemaju pristup bankarskom tržištu, tj. njihovoj sklonosti i želji za pokretanjem privatnog posla kada bi im se omogućilo financiranje.
Microcrediting as a factor in development of small business in Bosnia and Hercegovina
Summary: After the collapse of financial markets and real estate markets in USA, the impact of the global economic crisis was soon reflected in the rest of the world. With the problems of some of EU members, long-term aid couldn\'t be expected even from the most powerful EU countries pressed by the problems of the troubled states. Without stable long-term financial system, development of domestic economy couldn\'t be expected, especially if we know that the financial industry is always looking for higher profits ie return of equity, and has a tendency to downgrade incoming country economies by financing imports and trade in goods in favour of its domestic industry ie country of origin. Thus, the main development factor of domestic industry and small business is stable and liquid financial system which is strategically focused in financing production, not consumption. Consumption needs to be financed ie credited, but only when it comes to cases of purchase goods and services from local manufacturers and service providers. On the example of some transition countries, we will investigate the consequences of leaving a large part of the financial system in the hands of foreign owners that can not be conditional on the terms of who to fund, therefore not able to pursue development projects of particular industries. Fifteen years ago micro crediting sector experienced a great development, that was carried out, depending of the state, under similar conditions as the institution organisational savings and credit cooperatives, credit unions, micro-credit organisations, foundations etc. The primary role in the fight against the world poverty was access to financial markets for those who didn\'t have it and self-employment. Due to world economic crisis, in the last few years the needs for microfinancing have became more pronounced, even in developed countries of EU, not only in third world countries where microfinance model was born in late seventies. Due to these facts, EU commission in the terms of microcredit defined the amount of microcredit not to exceed 25k € per user. Furthermore the European Commission (EC) and European Investment Bank (EIB) through the European Investment Fund (EIF) supported and financed development of microcredit for all member states and candidates for EU. According to the World Bank in 2008 only 18% of the adult population in BiH had access to the financial sector, while the rest of the population was not able to fund own entrepreneurial projects. The main role of microcredit institutions is providing a full range of microcredit services, from poor people, unemployed to small and medium business who have needs for more flexible and individualised service conditions ie economically active population that attempts to activate, but banks didn\'t show any interest. We will present the results of primary research conducted on the entire territory of BiH, on a representative sample of 1152 respondents without access to banking market ie their preferences and willingness for establishing private business if the financing was allowed.
Кључне речи :
Тематска област:
Economic development in the 21st century
Датум:
01.06.2012.
Бр. отварања:
806
