1. Nikolina Bajić,
Republic of Srpska, Bosnia and Herzegovina
Transseksualitet se u nauci definiše kao ekstremni oblik polne disforije – nepodudarnosti polnog identiteta i polne uloge sa biološkim polom u datom slučaju. Nauka je dokazala da transseksualnost nije pitanje životnog izbora niti se radi o mentalnoj bolesti, već je riječ o takozvanom interseksualnom poremećaju koji kulminira u nastojanju da se izvrši operacija promjene pola u konkretnom slučaju. Kada se ovom problemu pristupi sa pravnog aspekta nekoliko pitanja se izdvaja u prvi plan – princip nepromjenljivosti pola, pravne pretpostavke za promjenu pola, promjena gradjanskog statusa, te transseksualitet posmatran kroz prizmu braka u smislu njegovih uslova za punovažnost. Navedeno nedvosmisleno upućuje na predmet našeg istraživanja, a to je: uslovi, postupak i nadležnost za promjenu pola, promjena pola i pravo na planiranje porodice, transseksualitet i brak (pitanje istovjetnosti/različitosti polova sa aspekta punovažnosti braka, heteroseksualni ili homoseksualni brak/životna zajednica – pravno uređenje i pravno dejstva). Iako su od prve hirurške intervencije promjene pola prošla desetljeća i iako se broj transseksualnih osoba svakim danom povećava, ovoj problematici se i dalje pristupa sa izvjesnom rezervom i nezainteresovanošću kada je u pitanju pravno normiranje. Prilikom izrade rada primjenjivali smo: normativni metod (podesan za utvrđivanje značenja, sadržaja i cilja relevantnih pravnih propisa), uporednopravni metod (za komparaciju pozitivnopravnih rješenja sa modelima regulacije razmatranog pitanja u pravima drugih zemalja, prevashodno evropskih), druge metode koji se primjenjuju i u drugim društvenim naukama (analiza, sinteza, indukcija, dedukcija), a sve u cilju ukazivanja na ozbiljnost i potrebu pravnog uređenja ovog problema, sve aktuelnijeg u društvu dvadeset i prvog vijeka.
Кључне речи :
Тематска област:
Друштвене науке
Датум:
25.10.2013.
Бр. отварања:
209
6. naučno-stručni skup Studenti u susret nauci sa međunarodnim učešćem - STES
