1. Vedrana Aladžić,
[], Bosnia and Herzegovina
Cilj ovog istraživanja bio je provjeriti kakvu ulogu ima rano iskustvo rodne diskriminacije u kasnijem načinu gledanja na rodnu neravnopravnost i s tim povezano ponašanje. Internalizuju li osobe koje su u primarnoj porodici doživjele neravnopravan tretman zbog svog pola tradicionalne rodne uloge, kako bismo očekivali prema teorijama socijalnog učenja, ili su, kako bismo očekivali prema kognitivističkim teorijama, zbog snažnog negativnog iskustva nepravde postale osjetljivije na pitanje rodne neravnopravnosti i razvile egalitarnije stavove prema rodnim ulogama? Istraživanje je vršeno na prigodnom uzorku od 73 ispitanika. Ispitivali smo percepciju rodne diskriminacije kroz iskustva u porodici koja se odnose na kućne poslove i distribuciju moći. Takođe, ispitali smo stavove prema rodnim ulogama, seksističke predrasude, sklonost rodnoj diskriminaciji na osnovu SRES – testa koji sadrži pet subskala: međuljudski odnosi, obrazovna uloga, profesionalna uloga, bračna uloga i roditeljska uloga.
Rezultati pokazuju da muškarci imaju više izražene predrasude na svih pet subskala, pa tako i na SRES sumi, pri čemu je u pogledu stavova o roditeljskim ulogama najmanja razlika između muških i ženskih rezultata.Korelacija između distribucije moći i stavova ravnopravnosti pokazuje da ukoliko je veća nejednakost u pogledu distribucije moći u porodici veće su pedrasude o ravnopravnosti polova kod ispitanika.Korelacija između distribucije moći i SRES kontrolisane za pol pokazuje da su kod muškaraca izražene predrasude bez obzira na postojanje nejednake distribucije moći u porodici, dok kod ženskih ispitanika ukoliko postoji nejednaka distribucija moći u porodici veće su i predrasude u pogledu neravnopravnosti.
Кључне речи :
Тематска област:
Друштвене науке
Датум:
31.10.2013.
Бр. отварања:
203
6. naučno-stručni skup Studenti u susret nauci sa međunarodnim učešćem - STES
