1. Slavica Šakota-Marić,
Federation of Bosnia and Herzegovina
, Bosnia and Herzegovina
UVOD
Evaluacija veziko-sfinkterne funkcije putem urodinamskog pregleda kod pacijenata sa spinalnim lezijama je neophodna radi otkrivanja rizika od nastanka komplikacija gornjeg urinarnog trakta. Među urodinamskim parametrima poseban značaj ima određivanje komplijanse neurogene bešike. Bešična komplijansa opisuje odnos između promjene u bešičnom volumenu i promjene u detrusor pritisku. Računa se dijeljenjem promjene volumena sa promjenom detrusor pritiska u toku te promjene u bešičnom volumenu (delta V/delta P). Izražava se u ml/cmH2O. Komplijansa mjehura je odraz sposobnosti bešike da se prilagodi rastućim volumenima punjenja.
CILJ
Dokazati vezu između urodinamskih nalaza i komplikacija gornjeg urinarnog trakta (GUT) kod pacijenata sa spinalnim lezijama.
MATERIJAL I METODE
Retrospektivna studija uključuje 42 pacijenta sa spinalnim lezijama hospitalizirana na Klinici za fizijatriju i rehabilitaciju Kliničkog centra Univerziteta Sarajevo. Od toga su 32 muškarca i 10 žena, prosječne životne dobi 29,4 godine (14-48 godina): 3 tetraplegije, 27 torakalnih paraplegija, 8 lumbalnih paraplegija i 4 sindroma kaude ekvine. Kod iste grupe pacijenata evaluirani su podaci o urološkim komplikacijama nakon prosječno 7 godina od spinalne lezije: nefrolitijaza 24%, hidronefroza 5%, hronični pijelonefritis 5%, pijeloektazije 21%, divertikuloza mokraćne bešike 10%, kalkuloza mokraćne bešike 10%. Asimptomatska bakteriurija je nađena kod 80% pacijenata. Urodinamski pregled (20 ml/min) realizovan kod ove grupe pacijenata izdvaja pažnju na parametre: komplijansa i detrusor aktivnost.
REZULTATI :
1.Urodinamski parametri:
Niska komplijansa kod 26 (64%),
Detrusor aktivnost: hiperaktivnost kod 22, hipoaktivnost kod 19 pacijenata
Relacija komplijansa-detrusor aktivnost: komplijansa <20 ml/cmH2O prisutna kod 20 hiperaktivnih bešika i kod 6 hipoaktivnih bešika.
2.Komplikacije GUT i detrusor aktivnost:
Komplikacije prisutne kod 10 pacijenata od ukupno 22 sa hiperaktivnom bešikom,
kod 7 pacijenata od 19 sa hipoaktivnom bešikom
3.Komplikacije gornjeg urinarnog trakta i komplijansa:
Kod 17 pacijenata sa komplikacijama GUT, srednja vrijednost komplijanse je 13,07 ml/cmH2O, a kod 24 pacijenta bez komplikacija GUT srednja vrijednost komplijanse je 23,98 ml/cm H2O p<0,05.
4.Relacija komplijansa-detrusor aktivnost:
U grupi hiporefleksnih bešika, nastanak komplikacija je vezan za vrijednost komplijanse: 18,17 ml/cmH2O kod onih sa komplikacijama, 37,32 ml/cmH2O bez komplikacija p<0,01. U grupi hiperaktivnih bešika ne nađe se nikakav uticaj komplijanse na postojanje komplikacija.
ZAKLJUČAK:
Praćenje i održanje komplijanse mokraćne bešike je jedan od najvažnijih zadataka u tretmanu neurogene bešike i prevenciji komplikacija GUT.
Кључне речи :
Тематска област:
Медицинска рехабилитација неуромишићних и церебров
Уводни рад:
Да
Датум:
20.07.2012.
Бр. отварања:
720
